Postojanje "pravih" investicijskih fondova seže čak u 1868. godinu, kada je u Velikoj Britaniji osnovan prvi fond zatvorenog tipa, danas poznat kao Foreign and Colonial Investment Trust. Više od pola stoljeća kasnije, točnije 1931. godine, kompanija M&G osnovala je prvi otvoreni fond, također u Velikoj Britaniji. Oba fonda izrasla su u moćne financijske grupe koje i dan danas upravljaju brojnim investicijskim i mirovinskim fondovima te životnim osiguranjima širom svijeta.
Prvi investicijski fondovi u Americi osnovani su dvadesetih godina prošlog stoljeća. Od svoje pojave pa do danas zabilježili su nevjerojatan uspjeh o čemu svjedoči i brojka od približno 83 milijuna Amerikanaca u čak 48% kućanstava koji danas posjeduju udjele u investicijskim fondovima.
U svijetu investicijski fondovi zauzimaju visoko mjesto na financijskom tržištu, a i u našoj zemlji upravo oni postaju važni sudionici većine financijskih transakcija. Njihov broj se povećava svakodnevno, a mogućnosti koje nude zasigurno mogu zadovoljiti svakog ulagača kao i one koji to žele postati.
Investicijski fondovi prikupljaju sredstva brojnih ulagatelja s ciljem zajedničkog ulaganja prikupljene imovine u različite vrijednosne papire (dionice, obveznice, trezorske zapise, robne indexe). Ukupna ulaganja fonda nazivaju se njegovim portfeljem koji je podijeljen na udjele u fondu. Svaki udjel predstavlja proporcionalan dio u ukupnoj imovini otvorenog investicijskog fonda, odnosno ulagatelj postaje vlasnikom proporcionalnog dijela svih vrijednosnih papira sadržanih u fondu.
Zajedničkim ulaganjem kroz fondove omogućuje se smanjenje troškova ulaganja na tržištu kapitala kroz podjelu fiksnih troškova te značajno umanjenje rizika kroz puno veću mogućnost diversifikacije u odnosu na samostalno ulaganje.
Otvoreni investicijski fond je zasebna imovina bez pravne osobnosti, osniva se radi javnog prikupljanja novčanih sredstava i njihovog ulaganja u prenosive vrijednosne papire i depozite u financijskim institucijama. Vlasnici tako prikupljene imovine su ulagači u Fond. Imovinom fonda u ime i za račun imatelja udjela upravlja društvo za upravljanje investicijskim fondovima.
Neto vrijednost imovine svakog fonda utvrđuje se dnevno. Broj izdanih udjela fonda je neograničen,a to je ujedno i razlog zašto se koristi pojam "otvoreni investicijski fondovi".
I banke i fondovi kapital prikupljaju od štediša odnosno investitora. No, dok banka novac primljen u vidu štednje nudi kao svoj kapital kroz kredite, imovina investicijskog fonda ni u jednom trenutku nije vlasništvo društva za upravljanje fondom. Štoviše, o imovini fonda, osim društva za upravljanje fondom koje je fond osnovalo i koje njime upravlja, brine se i odvojena banka skrbnik, koja vodi računa o ukupnoj imovini i dnevno izračunava vrijednost udjela fonda.
Ulaganje se ostvaruje kupnjom udjela, dok se povrat ulaganja se ostvaruje prodajom udjela fondu po cijeni važećoj na dan prodaje udjela. Zahtjevi za izdavanje ili otkup udjela dostavljaju se društvu za upravljanje. Dokumenti o udjelu glase na ime i slobodno su prenosivi. Dobit fonda u cijelosti pripada vlasnicima udjela, očituje se dnevnim porastom cijene udjela. Dobit je moguće realizirati prodajom ili povratom i iskupom udjela u Fondu.
Poslovanje investicijskog fonda regulirano je Prospektom i Statutom fonda te Zakonom o investicijskim fondovima, nadzor poslovanja vrše depozitna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA).
Što je UDJEL?
Cjelokupna imovina fonda je podjeljena na jednake dijelove – UDJELE. Svaki udjel je u stvari proporcionalan dio u ukupnoj imovini otvorenog investicijskog fonda. Vrijednost udjela se mijenja ovisno o promjeni tečaja vrijednosnih papira koji su u portfelju otvorenog investicijskog fonda.
Zašto su investicijski fondovi vrijedni pažnje?
Investicijski fondovi mogu, ne samo sačuvati, već i uvećati vrijednost novca. Drugim riječima, ulaganjem u fondove, novac će "raditi" za nas. U investicijske fondove mogu ulagati svi, bez obzira na stupanj znanja o burzama, obveznicama i dionicama. Investicijski fondovi su jednako atraktivni iskusnim znalcima svijeta financija kao i potpunim početnicima. Uz to, investiranje u fondove ne traži neprekidnu pažnju, a troškovi su u pravilu manji nego troškovi direktnog ulaganja u dionice ili neke druge financijske instrumente. Za razliku od samostalnog investiranja, koje u mnogo čemu pogoduje velikim "igračima", u slučaju investicijskih fondova razlike u pristupu velikom i sasvim malom investitoru svedene su na najmanju mjeru.
Svaki investitor može naći svoj fond. Veliki broj i raznolikost investicijskih fondova daju svakom investitoru priliku izabrati fond "skrojen" po vlastitoj mjeri.
Vrste otvorenih investicijskih fondova prema načinu ulaganja imovine
DIONIČKI (equity) fondovi
Dionički fondovi primarno investiraju u dionice s ciljem dugoročnog ostvarivanja većih prinosa. Namijenjeni su ulagateljima koji žele ostvariti potencijalno viši prinos u odnosu na obvezničke fondove, a spremni su prihvatiti veće oscilacije vrijednosti udjela na duži rok. Primarno investiraju u dionice s ciljem dugoročnog ostvarivanja većih prinosa. Iako se dionički fondovi smatraju rizičnijima od obvezničkih ili novčanih fondova, povijesno gledajući, dionički fondovi ostvarili su na dugi rok najveće stope prinosa, veće od svih drugih vrsta vrijednosnih papira. Bez veće rizičnosti, odnosno većih promjena vrijednosti udjela, nije moguće ostvariti veće prinose.
MJEŠOVITI (global, balanced) fondovi
Mješoviti fondovi predstavljaju po svojoj strukturi i karakteristikama različite kombinacije obvezničkih i dioničkih fondova, kako bi u određenoj mjeri iskoristili mogućnost ostvarenja viših prinosa ulaganjima u dionice, ali istodobno iskoristili i stabilnost ulaganja u obveznice.
OBVEZNIČKI (bond) fondovi
Obveznički fondovi ulažu u dužničke vrijednosne papire, odnosno obveznice koje karakterizira manje osciliranje vrijednosti udjela (rizičnost). Prinos obvezničkih fondova trebao bi biti jednak ili veći od prinosa državnih obveznica s najdužim dospijećem. U pravilu barem jednak ili veći od kamata uz najduža oročenja. Obveznički fondovi, u Hrvatskoj uglavnom vezani uz euro, podjednako su popularni i tvrtkama i građanima koji daju prednost očuvanju i stabilnom rastu vrijednosti udjela u usporedbi s rizičnim natprosječno velikim prinosima. Takvi fondovi imaju za cilj stabilan rast vrijednosti udjela kroz investiranje u državne i korporativne obveznice koje donose fiksnu kamatu. Preporučeni minimalni rok investiranja je od 6 mjeseci do godinu dana.
NOVČANI (money, cash) fondovi
Novčani fondovi podrazumjevaju ulaganje u depozite banaka i kratkoročne dužničke vrijednosne papire najkvalitetnijih izdavatelja. Rast imovine fonda je polagan, ali kontinuiran, dok oscilacija vrijednosti udjela praktički ni nema. Prinos novčanih fondova u pravilu je veći od kamata štednje po viđenju, a manji od oročene štednje na duže rokove. Novčane fondove, koji su u Hrvatskoj uglavnom kunski, najviše koriste tvrtke, kao ponajbolji način kratkoročnog plasmana novca.
POSEBNI FONDOVI
Posebni fondovi ulažu u različite klase imovine prema unaprijed definiranim pravilima. Strategije upravljanja najčešće su usmjerene na očuvanje vrijednosti inicijalnog ulaganja, uz ostvarenje prihvatljivih atraktivnih prinos.
Prije ulaganja u investicijske fondove, potencijalnim se ulagateljima preporučuje sagledati cjelokupnu osobnu imovinu, trenutne i buduće potrebe za novčanim sredstvima te sklonost preuzimanju rizika povezanih s određenom vrstom ulaganja. Nije isto ako vam je prioritet kod ulaganja likvidnost, sigurnost (što implicira manji rizik, ali i manji prinos koji se može ostvariti kroz novčane ili obvezničke fondove) ili, pak, ostvarenje viših prinosa (uz prihvaćanje više razine rizika, kroz ulaganja u dioničke fondove).Investitori koji očekuju prosječne prinose veće od desetak posto i pritom prihvaćaju veću rizičnost trebaju izabrati neki od dioničkih fondova. Pritom je preporučeni minimalni rok investiranja od 3 do 5 godina.
Otvoreni alternativni investicijski fondovi s privatnom ponudom
Kad se govori o investicijskim fondovima, uglavnom se podrazumijevalo da je riječ o fondovima s javnom ponudom, što znači da se fond obraća i prikuplja sredstava od svih zainteresiranih za ulaganje u fond bez obzira na veličinu kapitala kojim raspolažu. Međutim, postoje i fondovi s privatnom ponudom koji su sasvim drukčijeg karaktera i orijentirani su na mali broj ulagača koji spadaju u profesionalne i kvalificirane ulagatelje.
Fondovi s privatnom ponudom pružaju mogućnost većim investitorima da uz nešto veći rizik, ostvare više prinose nego što se to može u klasičnim otvorenim fondovima s javnom ponudom.
Profesionalni ulagatelj je ulagatelj koji se u skladu sa Zakonom o tržištu kapitala smatra profesionalnim ulagateljem ili se na vlastiti zahtjev može tretirati kao profesionalni ulagatelj.
Kvalificirani ulagatelj je ulagatelj koji ispunjava sljedeće kriterije:
a) ima dovoljno iskustva i stručnih znanja da je sposoban razumjeti uključene rizike ulaganja u Fond, ulaganje u Fond je u skladu s njegovim ulagačkim ciljevima i
b) za potrebe ulaganja u Fond spreman je uplatiti minimalno 53.080,00 EUR-a ili ekvivalentnu vrijednost u drugoj valuti, na način kako je propisano pravilima Fonda, te koji ispunjava barem jedan od sljedeća dva uvjeta:
– vrijednost njegove neto imovine je najmanje 265.440,00 EUR-a ili ekvivalentna vrijednost u drugoj valuti
– radi ili je radio u financijskom sektoru najmanje godinu dana na stručnim poslovima koji zahtijevaju znanje o ulaganjima koja se mogu usporediti s ulaganjima u Fond, ili njegovo poslovanje, bilo za vlastiti račun bilo za račun drugih osoba, obuhvaća upravljanje, stjecanje ili raspolaganje imovinom iste vrste kao i imovine Fonda
Zatvoreni alternativni investicijski fondovi
Zatvoreni investicijski fond je dioničko društvo kojemu je predmet poslovanja isključivo prikupljanje novčanih sredstava i imovinskih stvari javnom ponudom svojih neograničeno prenosivih dionica i ulaganje tih sredstava, uz uvažavanje načela sigurnosti, profitabilnosti, likvidnosti i razdiobe rizika. Dionice zatvorenog fonda glase na ime i neograničeno su prenosive. Dionice zatvorenog fonda mogu se uplatiti u novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima i pravima te moraju biti u cijelosti uplaćene prije nego što se osnivanje zatvorenog fonda upiše u sudski registar ili prije upisa povećanja temeljnog kapitala.
Razlikuju se:
a) zatvoreni AIF s pravnom osobnošću – pravna osoba osnovana u obliku dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću ili komanditnog društva koju osniva i kojom upravlja UAIF u njezino ime i za njezin račun u skladu s odredbama ovoga Zakona, pravilima AIF-a, prospektom AIF-a kada je to primjenjivo te statutom ili društvenim ugovorom AIF-a, a čiji udjeli na zahtjev ulagatelja nisu otkupivi iz imovine AIF-a. Zatvoreni AIF s pravnom osobnošću može se osnovati i bez vanjskog UAIF-a, kao zatvoreni AIF s unutarnjim upravljanjem
b) zatvoreni AIF bez pravne osobnosti – zasebna imovina, bez pravne osobnosti, koju osniva i kojom upravlja UAIF, u svoje ime i za zajednički račun ulagatelja u AIF, u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilima AIF-a, a čiji udjeli na zahtjev ulagatelja nisu otkupivi iz imovine AIFa. Zatvorenim AIF-om bez pravne osobnosti uvijek upravlja vanjski UAIF.
Specifičnost zatvorenih fondova je što oni izdaju dionice, a ne udjele poput otvorenih investicijskih fondova i to u kratkom roku. Ulaganje u zatvoreni investicijski fond je isto kao kupnja dionica neke tvrtke. Najčešće se to radi javnom ponudom dionica što znači da tko god želi u predviđenom razdoblju može “kupiti” dionice fonda po određenoj cijeni. Unaprijed se određuje kolika bi trebala biti imovina fonda i kolika je cijena jedne dionice Ako se sakupi premali iznos novca odnosno upiše premalo dionica za osnivanje fonda, novac se vraća. Nakon isteka roka i ako je prikupljeno dovoljno sredstava fond se upisuje u sudski registar, a njegove dionice se od tog trenutka mogu kupovati i prodavati putem burze. Drugim riječima ukoliko želite kupiti dionice zatvorenog investicijskog fonda netko drugi ih mora ponuditi na prodaju i obrnuto, a sama kupnja i prodaja odvijaju se putem burze isto kao i za dionice ostalih tvrtki.
Svjetski dan investicijskih fondova
Svjetski dan investicijskih fondova obilježava se 19. travnja. U Hrvatskoj se počeo obilježavati 2015. godine na inicijativu Udruženja društava za upravljanje investicijskih fondovima HGK, kroz organizaciju niza edukativno-informativnih aktivnosti.
